U Muzeju Brdovec prigodnim je programom 5. veljače obilježena 310. obljetnica rođenja Baltazara Adama Krčelića. Program je uključivao predavanje dr. sc. Irene Galić Bešker iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, koja je ujedno i članica Komisije za zaštitu knjižnične građe HKD-a, izložbu vrijednog izdanja te radionicu za učenike osnovnih i srednjih škola.

Krčelić zauzima posebno mjesto u povijesti Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu kao prvi darovatelj svoje cjelokupne ostavštine, uključujući knjige, rukopise i pisma, kao i osobne knjižnice Kraljevskoj akademiji znanosti u Zagrebu – današnjoj NSK.

Godine 1777. Akademijina knjižnica primila je njegov vrijedan oporučni dar od 757 knjiga i 50 rukopisa, uz poseban nalog da knjige budu dostupne široj javnosti.

U pismu na latinskome jeziku upućenomu Hrvatskom kraljevskom vijeću 10. srpnja iste godine Krčelić je, između ostaloga, napisao: „Pošto bi ovo moje posvetio porabi javnoj pod čuvanjem Akademije, hoću i ne prestajem moliti, da poraba toga bude vazda slobodna mojim rodjacima obojega spola, ako bi koji zanimao se naucima.“ Na dopis Hrvatskoga kraljevskog vijeća, kojim se tražilo odobrenje darovnice, carica Marija Terezija dala je svoj pristanak 9. kolovoza te istim povodom Krčeliću darovala dragocjen prsten.

Krčelić je surađivao s uglednim povjesničarima svojega vremena i bio u stalnoj prepisci s istaknutim hrvatskim i europskim znanstvenicima. Sačuvana pisma svjedoče o njegovim brojnim kontaktima s tadašnjim intelektualnim i kulturnim krugovima.

Osim što je ostavio neizbrisiv trag u povijesti hrvatske nacionalne knjižnice, Krčelić je bio i jedna od ključnih osoba prosvjetiteljskoga razdoblja u sjevernoj Hrvatskoj.

Izvor: NSK