Do 12. prosinca 2025. godine u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu možete pogledati izložbu Hrvatskoga povijesnog muzejaJadransko i jonsko brodovlje u novom vijeku (1650. – 1850.).
Temeljena na analizi približno 20 000 dokumenata iz osamnaestoga stoljeća koje je prikupio Nikola Čolak, izložba donosi brojne zanimljive pojedinosti iz prošlosti Mediterana, oživljavajući pomorsku svagdašnjicu od 17. do 19. stoljeća. Posebno upečatljiv dio izložbe čine crteži Luigija Divarija, umjetnika, istraživača i suradnika Pomorskoga muzeja u Pesaru. Živopisne likovne interpretacije posjetiteljima će omogućiti jedinstveni doživljaj čak 62 vrsta plovila.
Više informacija o izložbi naći ćete na poveznici.
Od 24. listopada do 7. studenoga u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu bit će postavljena izložba Marginalije u središtu – izbor najzanimljivijih primjera rukopisnih zapisa s raznovrsne građe koju čuva NSK.
Marginalije su rukopisni zapisi smješteni na rubovima, odnosno marginama rukopisa ili tiskanih knjiga. Njihova je svrha bila pojasniti, obogatiti, komentirati ili ispraviti sadržaj teksta. Te marginalije često su jedini do danas sačuvani odjeci nekadašnjih vlasnika i čitatelja, koji i nakon više stoljeća komuniciraju s nama.
Izložba Marginalije u središtu nastoji prikazati bogatstvo i raznolikost marginalija, neovisno o jeziku i pismu kojim su pisane. Za izložbu su odabrani primjeri koji potječu iz različitih razdoblja od kraja srednjega vijeka do suvremenosti i ističu se svojom osobitošću: od bilježaka i crteža u starim knjigama, većinom iz 15., 16. i 17. stoljeća, preko zapisa u suvremenijim udžbenicima, znanstvenim i književnim djelima, do osebujnih prikaza na kartama, partiturama i grafičkoj građi, pa čak i komentara u digitalnim okružjima.
Autori su izložbe povjesničarka umjetnosti i kustosica Iva Perinić te knjižničar za baštinske zbirke Ivan Volarević koji će o izložbi govoriti na svečanome otvorenju 24. listopada u 13 sati u velikome predvorju NSK.
Više informacija o izložbi naći ćete na poveznici.
U Galeriji Klovićevi dvori 16. listopada 2025. otvara se velika izložba U početku bijaše kraljevstvo. Izložba je središnje događanje u godini obilježavanja 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva, a javnosti će biti predstavljene ključne sastavnice hrvatske državnosti od prvih narodnih vladara do 1918. godine.
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu sudjeluje na izložbi s nekima od svojih najvrjednijih blaga iz posebnih zbirki i općega fonda. Među izlošcima nalaze se glagoljski rukopisi poput Vinodolskoga zakona iz 1288. (prijepis iz 16. stoljeća) i Istarskoga razvoda iz 14. stoljeća, zatim knjige Frankapanski brevijar iz 1518. i Misal hruacki iz 1531. godine kao i djela Marka Marulića, Fausta Vrančića, Brne Krnarutića, Bartola Kašića, Nikole Zrinskoga, Katarine Zrinske te drugih znamenitih autora koji su oblikovali hrvatski kulturni i znanstveni identitet.
Na izložbi će biti predstavljena i raznovrsna građa NSK u izvornome i digitalnome obliku – zemljopisne karte, novine, grafike, letci i druga izdanja, među kojima i knjige tiskane 1925. godine u povodu obilježavanja tisućite obljetnice hrvatskoga kraljevstva. Posebnu pozornost privući će i pet tabli izvornih crteža stripa Tomislav Andrije Maurovića iz 1944. godine.
U četvrtak 25. rujna, u sklopu međunarodne znanstvene konferencije Multidisciplinary Research on Cultural Heritage (MRCH 2025), u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti bit će otvorena posebna jednodnevna izložba.
Samo taj dan, tijekom konferencije, posjetitelji će imati jedinstvenu priliku vidjeti izabrane primjerke stare i rijetke građe iz 16., 17. i 18. stoljeća koji se inače čuvaju u trezoru i ne izlažu javnosti.
U Muzeju Brdovec prigodnim je programom 5. veljače obilježena 310. obljetnica rođenja Baltazara Adama Krčelića. Program je uključivao predavanje dr. sc. Irene Galić Bešker iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, koja je ujedno i članica Komisije za zaštitu knjižnične građe HKD-a, izložbu vrijednog izdanja te radionicu za učenike osnovnih i srednjih škola.
Slika: NSK (detalj Krčelićevog rukopisa „Annuae ili povijest od uključivo 1748. godine i sljedećih (do 1767.) na znanje potomstvu“)
Krčelić zauzima posebno mjesto u povijesti Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu kao prvi darovatelj svoje cjelokupne ostavštine, uključujući knjige, rukopise i pisma, kao i osobne knjižnice Kraljevskoj akademiji znanosti u Zagrebu – današnjoj NSK.
Godine 1777. Akademijina knjižnica primila je njegov vrijedan oporučni dar od 757 knjiga i 50 rukopisa, uz poseban nalog da knjige budu dostupne široj javnosti.
U pismu na latinskome jeziku upućenomu Hrvatskom kraljevskom vijeću 10. srpnja iste godine Krčelić je, između ostaloga, napisao: „Pošto bi ovo moje posvetio porabi javnoj pod čuvanjem Akademije, hoću i ne prestajem moliti, da poraba toga bude vazda slobodna mojim rodjacima obojega spola, ako bi koji zanimao se naucima.“ Na dopis Hrvatskoga kraljevskog vijeća, kojim se tražilo odobrenje darovnice, carica Marija Terezija dala je svoj pristanak 9. kolovoza te istim povodom Krčeliću darovala dragocjen prsten.
Krčelić je surađivao s uglednim povjesničarima svojega vremena i bio u stalnoj prepisci s istaknutim hrvatskim i europskim znanstvenicima. Sačuvana pisma svjedoče o njegovim brojnim kontaktima s tadašnjim intelektualnim i kulturnim krugovima.
Osim što je ostavio neizbrisiv trag u povijesti hrvatske nacionalne knjižnice, Krčelić je bio i jedna od ključnih osoba prosvjetiteljskoga razdoblja u sjevernoj Hrvatskoj.
