Baština bez barijera – niz predavanja i radionica

Baština bez barijera: približimo kulturnu baštinu gluhima i nagluhima projekt je Udruge Zaželi čiji je cilj poticati osobe oštećena sluha na interdisciplinarno upoznavanje i promoviranje hrvatske kulturne baštine na razumljiv i pristupačan način.

Projekt financira Ministarstvo kulture i medija, a u provedbu se uključila i Komisija za prilagodbu i pristupačnost knjižničnih usluga Hrvatskog knjižničarskog društva te Knjižnice Grada Zagreba – Knjižnica Augusta Cesarca ustupivši prostor za održavanje radionica i predavanja. Sva predavanja su praćena prijevodom na znakovni jezik te su otvorena I široj javnosti.

Raspored predavanja i radionica naći ćete na poveznici.

ZKD forum: Prozor u zavičaj

U srijedu 25. veljače održat će se 57. ZKD forum na temu Prozor u zavičaj: pet zavičajnih zbirki i jedna knjižnica.

Zavičajna zbirka podrazumijeva prikupljenu, sređenu i obrađenu građu bilo koje vrste koja se svojim sadržajem odnosi na određeno zemljopisno područje. Takve zbirke dio su kulturne baštine, one svjedoče o pisanoj i tiskanoj kulturi grada ili nekog šireg područja na koji se odnose. Stoga ne čudi kako je jedna od glavnih zadaća narodnih knjižnica osnivanje zavičajne zbirke.
Na ovom ZKD forumu govorit će se o pet županijskih zavičajnih zbirki u narodnim knjižnicama grada Splita, Karlovca, Siska, Vinkovaca i Zagreba, a razgovor o ovim specijalnim zbirkama započet će izlaganjem kolege iz Slovenije o Slavenskoj knjižnici Mjesne knjižnice Ljubljana.

Na ZKD forumu jedan od panelista bit će i Aleksandra Mikić-Grginčić,članica Komisije za zaštitu knjižnične građe.

Snimka ZKD foruma bit će dostupna na YT ZKD-a.

15. festival hrvatskih digitalizacijskih projekata

15. D-fest, skup posvećen razmjeni znanja, iskustava i primjera dobre prakse u području digitalizacije kulturne i znanstvene baštine, s posebnim naglaskom na potrebe i razvoj zajednice baštinskih ustanova, održat će se 14. i 15. svibnja 2026. u Croatriumu (dvorana Judita) u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.

Ovogodišnji D-fest obuhvaća teme koje se odnose na strateško planiranje digitalizacije kulturne baštine i upravljanje digitalnom transformacijom ustanova, razvoj i primjenu sustava za upravljanje digitalnom građom te osiguravanje dugoročne dostupnosti i očuvanja digitalnih zbirki, kao i suvremene tehnologije digitalizacije i obrade digitalnog sadržaja koje omogućuju učinkovitije radne procese i nove načine korištenja građe. Posebna pažnja posvećena je istraživanjima, inovacijama i budućim trendovima koji oblikuju razvoj digitalne baštine, uključujući ulogu umjetne inteligencije u obradi i interpretaciji kulturnih sadržaja, nove analitičke pristupe, primjenu naprednih tehnologija i interdisciplinarnu suradnju, zatim razvoju digitalnih proizvoda i usluga koji omogućuju pristup, interpretaciju i ponovno korištenje digitalnih sadržaja, kao i predstavljanju nacionalnih i međunarodnih projekata digitalizacije koji pridonose vidljivosti, povezivanju i razvoju zajedničkih standarda i praksi.

Rok za prijavu izlaganja je do 27. ožujka 2026., a više informacija o skupu naći ćete na poveznici.

Kako je tiskana prva hrvatska knjiga

Publikacija predstavlja tipografsku analizu Misala po zakonu rimskoga dvora iz 1483. godine, najstarije poznate hrvatske knjige tiskane na glagoljici. Autor Frane Paro, grafičar po struci, pristupa djelu iz perspektive tiskarske prakse te proučava geometrijske i kompozicijske postupke korištene u oblikovanju stranica inkunabule. Studija donosi uvid u tehničke i likovne značajke prvotiska, povezujući povijest tiskarstva, glagoljašku tradiciju i vizualne principe srednjovjekovnih tipografskih rješenja, a namijenjena je znanstvenoj i široj javnosti.

(izvor: Mozaik knjiga)

NSK vraćeno vrijedno knjižno blago

Povijesno djelo Historia antica e moderna, sacra e profana della città di Trieste karmelićanskoga redovnika Irenea della Crocea, pravim imenom Giovanni Maria Manarutti, nastalo krajem 17. stoljeća vraćeno je u Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu nakon što je tijekom velike krađe 1980-ih godina otuđeno iz njezina fonda.

Manaruttijevo povijesno djelo sastoji se od osam poglavlja u kojima autor obrađuje najstariju povijest Trsta do 1100. godine. U pojedinim poglavljima bavi se i poviješću Istarskoga poluotoka, zbog čega knjiga predstavlja vrijedan izvor hrvatske povijesti. Opremljena je ilustracijama, a na jednoj od uvodnih stranica nalazi se i portret Josipa I., rimsko-njemačkoga cara te ugarsko-hrvatskoga i češkoga kralja.

Povratak ovoga knjižnog blaga rezultat je dugogodišnje uspješne suradnje NSK s Ministarstvom kulture i medija Republike Hrvatske, Ministarstvom unutarnjih poslova, Ministarstvom vanjskih i europskih poslova te Veleposlanstvom Republike Hrvatske u Italiji.

Foto: NSK