Sveučilište i Sveučilišna knjižnica u Splitu organizira brojna događanja povodom 500. godišnjice smrti Marka Marulića i obilježavanja Godine Marka Marulića.
Između ostalog, predstavit će se i knjiga The Davidiad, prvi prijevod Marulićeve
Davidijade na engleski jezik (prevoditelj Edward Mulholland) te prigodne publikacije Marulus tuus i katalog izložbe Marko Marulić, splitski začinjavac i europski humanist.
Cjelokupni program događanja naći ćete na poveznici.
Povodom obilježavanja 150. obljetnice Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Odsjek za kroatistiku poziva na predstavljanje latiničkih prijepisa dvaju glagoljskih izdanja otisnutih početkom 16. stoljeća u prvoj tiskari za koju se pouzdano zna da je djelovala na hrvatskome prostoru – onoj senjskoj.
13. D-fest, skup posvećen digitalizaciji kulturne i znanstvene baštine, sustavima za upravljanje digitalnom građom, digitalnim proizvodima i uslugama te promociji digitalizacijskih projekata, održat će se 16. i 17. svibnja 2024. u Croatriumu u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.
Ovogodišnji D-fest programski je usmjeren važnom području zaštite digitalne kulturne baštine te ostalim tehničkim i stručnim pitanjima koja se odnose na tehnologije u području digitalizacije i korištenja digitalne baštine.
Više informacija o skupu naći ćete na poveznici.
BALADRIA ljetna škola održat će se u Zadru od 17. do 21. lipnja. Namijenjena je doktorskim studentima te zaposlenicima baštinskih ustanova, ustanova u kulturi, visokoškolskih ustanova i instituta koji žele steći znanja i vještine u području primjene digitalnih metoda i alata u području humanističkih znanosti, odnosno digitalne humanistike.
Više informacija na: https://conference.unizd.hr/baladria2024/
Hrvatski državni arhiv objavio je 2023. godine zbornik radova Glavačeva karta Hrvatske.
Zbornik je nastao kao rezultat znanstvenog skupa i istoimene izložbe Glavačeva karta Hrvatske, održanog 16. rujna 2021. u organizaciji Metropolitanske knjižnice Zagrebačke nadbiskupije i Hrvatskoga državnog arhiva.
Zbornik sadrži sedam radova koji s različitih gledišta progovaraju o najstarijoj karti Hrvatske, karti Stjepana Glavača iz 1673. godine. Glavač je jedan od najstarijih hrvatskih kartografa 17. stoljeća koji je, djelujući pod snažnim utjecajem europske znanosti i kulture, snažno promicao hrvatske nacionalne interese. Danas se jedinstveni primjerak ove karte čuva u Metropolitanskoj knjižnici Zagrebačke nadbiskupije.
Urednica zbornika je Emilia Domazet, knjižničarka Metropolitanske knjižnice pri Hrvatskom državnom arhivu te članica Komsije za zaštitu knjižnične građe Hrvatskoga knjižničarskog društva.