Baština bez barijera: približimo kulturnu baštinu gluhima i nagluhima projekt je Udruge Zaželi čiji je cilj poticati osobe oštećena sluha na interdisciplinarno upoznavanje i promoviranje hrvatske kulturne baštine na razumljiv i pristupačan način.
U srijedu 25. veljače održat će se 57. ZKD forum na temu Prozor u zavičaj: pet zavičajnih zbirki i jedna knjižnica.
Zavičajna zbirka podrazumijeva prikupljenu, sređenu i obrađenu građu bilo koje vrste koja se svojim sadržajem odnosi na određeno zemljopisno područje. Takve zbirke dio su kulturne baštine, one svjedoče o pisanoj i tiskanoj kulturi grada ili nekog šireg područja na koji se odnose. Stoga ne čudi kako je jedna od glavnih zadaća narodnih knjižnica osnivanje zavičajne zbirke. Na ovom ZKD forumu govorit će se o pet županijskih zavičajnih zbirki u narodnim knjižnicama grada Splita, Karlovca, Siska, Vinkovaca i Zagreba, a razgovor o ovim specijalnim zbirkama započet će izlaganjem kolege iz Slovenije o Slavenskoj knjižnici Mjesne knjižnice Ljubljana.
Na ZKD forumu jedan od panelista bit će i Aleksandra Mikić-Grginčić,članica Komisije za zaštitu knjižnične građe.
15. D-fest, skup posvećen razmjeni znanja, iskustava i primjera dobre prakse u području digitalizacije kulturne i znanstvene baštine, s posebnim naglaskom na potrebe i razvoj zajednice baštinskih ustanova, održat će se 14. i 15. svibnja 2026. u Croatriumu (dvorana Judita) u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.
Ovogodišnji D-fest obuhvaća teme koje se odnose na strateško planiranje digitalizacije kulturne baštine i upravljanje digitalnom transformacijom ustanova, razvoj i primjenu sustava za upravljanje digitalnom građom te osiguravanje dugoročne dostupnosti i očuvanja digitalnih zbirki, kao i suvremene tehnologije digitalizacije i obrade digitalnog sadržaja koje omogućuju učinkovitije radne procese i nove načine korištenja građe. Posebna pažnja posvećena je istraživanjima, inovacijama i budućim trendovima koji oblikuju razvoj digitalne baštine, uključujući ulogu umjetne inteligencije u obradi i interpretaciji kulturnih sadržaja, nove analitičke pristupe, primjenu naprednih tehnologija i interdisciplinarnu suradnju, zatim razvoju digitalnih proizvoda i usluga koji omogućuju pristup, interpretaciju i ponovno korištenje digitalnih sadržaja, kao i predstavljanju nacionalnih i međunarodnih projekata digitalizacije koji pridonose vidljivosti, povezivanju i razvoju zajedničkih standarda i praksi.
Rok za prijavu izlaganja je do 27. ožujka 2026., a više informacija o skupu naći ćete na poveznici.
U organizaciji Hrvatskog državnog arhiva, Sveučilišta u Zagrebu – Grafički fakultet i Muzeja suvremene umjetnosti od 23. do 25. rujna održat će se četvrta međunarodna konferencija posvećena multidisciplinarnim istraživanjima kulturne baštine – MRCH. Suorganizatori konferencije su Sveučilište u Zagrebu – Tekstilno-tehnološki fakultet, Knjižnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, ICARUS – International Centre for Archival Research, ERC-BP – European Research Centre for Book and Paper Conservation-Restoration te IIC – The International Institute for Conservation of Historic and Artistic Works. Konferencija se održava pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.
Nastavljajući uspješan niz prethodnih skupova održanih od 2023. do 2025. godine, ovogodišnje izdanje dodatno proširuje interdisciplinarni dijalog o istraživanju i očuvanju kulturne baštine. Pozivaju se stručnjaci iz područja konzervacije i restauracije, povijesti umjetnosti, povijesti, grafičke tehnologije, lingvistike, knjižničarstva, muzeologije, arhivistike i drugih srodnih disciplina. Sudjelovanje je moguće kroz usmeno izlaganje, poster ili videoprezentaciju, a moguće je prisustvovati i bez izlaganja.
Tematski okvir obuhvaća, između ostalog, umjetnu inteligenciju i kulturnu baštinu, ekološke aspekte, neinvazivne metode istraživanja, multispektralna i hiperspektralna snimanja, digitalizaciju, očuvanje te suvremene boje i materijale u kontekstu kulturne baštine.
Publikacija predstavlja tipografsku analizu Misala po zakonu rimskoga dvora iz 1483. godine, najstarije poznate hrvatske knjige tiskane na glagoljici. Autor Frane Paro, grafičar po struci, pristupa djelu iz perspektive tiskarske prakse te proučava geometrijske i kompozicijske postupke korištene u oblikovanju stranica inkunabule. Studija donosi uvid u tehničke i likovne značajke prvotiska, povezujući povijest tiskarstva, glagoljašku tradiciju i vizualne principe srednjovjekovnih tipografskih rješenja, a namijenjena je znanstvenoj i široj javnosti.
