Zbornik radova Glavačeva karta Hrvatske

Hrvatski državni arhiv objavio je 2023. godine zbornik radova Glavačeva karta Hrvatske.

Zbornik je nastao kao rezultat znanstvenog skupa i istoimene izložbe Glavačeva karta Hrvatske, održanog 16. rujna 2021. u organizaciji Metropolitanske knjižnice Zagrebačke nadbiskupije i Hrvatskoga državnog arhiva.

Zbornik sadrži sedam radova koji s različitih gledišta progovaraju o najstarijoj karti Hrvatske, karti Stjepana Glavača iz 1673. godine. Glavač je jedan od najstarijih hrvatskih kartografa 17. stoljeća koji je, djelujući pod snažnim utjecajem europske znanosti i kulture, snažno promicao hrvatske nacionalne interese. Danas se jedinstveni primjerak ove karte čuva u Metropolitanskoj knjižnici Zagrebačke nadbiskupije.

Urednica zbornika je Emilia Domazet, knjižničarka Metropolitanske knjižnice pri Hrvatskom državnom arhivu te članica Komsije za zaštitu knjižnične građe Hrvatskoga knjižničarskog društva.

Blaga naših knjižnica

Na 26. seminaru Arhivi, Knjižnice, Muzeji koji se održao u Poreču od 29. studenog do 1. prosinca predstavljena je rubrika Komisije za zaštitu knjižnične građe HKD-a Blaga naših knjižnica.

Blaga naših knjižnica objavljuje se jedanput mjesečno na Facebooku i Instagramu Hrvatskoga knjižničarskog društva, a cilj joj je predstavljanje vrijedne, stare građe koju čuvaju knjižnice diljem Hrvatske, upoznavanje javnosti s projektima pojedinih knjižnica te radom stručnjaka na očuvanju i zaštiti knjižnične građe. Postersko izlaganje pripremile su članice Komsije za zaštitu knjižnične građe Lorena Martinić i Jasmina Sočo.

Stručni kolokvij Starija hrvatska književnost – stanje u struci 

Stručni kolokvij Odjela za Stariju hrvatsku književnost pri HFD-u Starija hrvatska književnost – stanje u struci. Osuvremenjivanje pristupa građi i njezina digitalizacija održat će se u četvrtak 14. prosinca u Vijećnici Filozofskog fakulteta u Zagrebu s početkom u 10 sati.

Na skupu izlaganje će imati i Sanja Kosić (Sveučilišna knjižnica Rijeka), članica Komsije za zaštitu knjižnične građe, pod naslovom Otimanje propadanju – digitalizacija kao metoda zaštite i osiguranja pristupa knjižničnoj građi.

Program skupa naći ćete ovdje.

Stručni skup Baštinske ustanove kao pećine s blagom

Stručni skup Baštinske ustanove kao pećine s blagom tematizira očuvanje kulturne baštine u baštinskim ustanovama (knjižnicama, muzejima i arhivima). Primarni je cilj Skupa okupljanje djelatnika baštinskih ustanova, odnosno knjižnica, muzeja i arhiva, koje se bave zavičajnim zbirkama i očuvanjem kulturne baštine te aktivnostima i izdavaštvom na tu temu, ali i drugih ustanova, npr. osnovnih i srednjih škola, fakulteta i udruga te nacionalnih parkova ili javnih ustanova za zaštitu prirode u svrhu valoriziranja i predstavljanja slabo poznate ili zanemarene lokalne baštine.

Više informacija o Skupu naći ćete na poveznici.

Postersko izlaganje na Let’s go green!

Gabriela Aleksić (NSK), članica Komisije za zaštitu knjižnične građe HKD-a, sudjelovala je s Damjanom Kopričancem (NSK) s posterskim izlaganjem na 2. međunarodnoj koferenciji Let’s go green! koja se održala početkom studenog u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.

Novi datum održavanja 4. susreta konzervatora-restauratora arhivskog gradiva i knjižnične građe te umjetnina na papiru

Promijenjen je datum održavanja 4. susreta konzervatora-restauratora arhivskog gradiva i knjižnične građe te umjetnina na papiru koji organizira Državni arhiv u Rijeci u suradnji s Hrvatskim državnim arhivom i Sveučilištem u Dubrovniku.

Novi datum znanstveno-stručnog skupa koji će se održati u Državnom arhivu u Rijeci je 8. i 9. studenog 2023.

Sve informacije vezane uz teme, prijavu i održavanje skupa naći ćete na poveznici.

Predstavljeno veličanstveno faksimilno izdanje prve hrvatske tiskane knjige Misala po zakonu rimskoga dvora

Izvor fotografije: Mozaik knjiga

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu 20. veljače 2023. godine predstavljeno je veličanstveno faksimilno izdanje prve hrvatske tiskane knjige Misala po zakonu rimskoga dvora.

U nakladničkome pothvatu koji je trajao više od godinu dana, a kojemu je svrha današnjim čitateljima približiti jednu od najvažnijih knjiga u povijesti Hrvatske, sudjelovali su Staroslavenski institut, Katedra Čakavskoga sabora Roč, Mozaik knjiga i Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu.

Komplet Misal po zakonu rimskoga dvora uključuje faksimil izvornoga Misala iz 1483. godine, transliteraciju Misala (prvi cjeloviti prijepis s glagoljice na latinicu) te popratnu knjigu sa znanstvenim tekstovima o Misalu koju su napisali ugledni hrvatski znanstvenici i stručnjaci, zaštitni ovitak izrađen po mjeri knjige, pamučne rukavice za listanje, kutiju za popratne knjige (transliteraciju i znanstvene tekstove) te rezervacijski i vlasnički list.

Misal po zakonu rimskoga dvora jedna je od najljepših i najvrjednijih knjiga iz naše bogate kulturne baštine. Otisnuta prije točno 540 godina, svega 28 godina nakon dovršetka Gutenbergove Biblije, ona je i prva europska knjiga koja nije tiskana latiničnim slovima, već na hrvatskome jeziku i pismu – glagoljici.

                                                                                                                      Tekst preuzet iz NSK